Hrvatska je država koja pripada Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. Njezina kopnena površina je 56.594 km², a broj stanovnika kod popisa iz 2001. god. je bio oko 4.5 milijuna. Hrvatska dodiruje Sredozemlje, Srednju i Južnu Europu (Balkan). Sadrži četiri makroregije: zagrebačku, osječku, riječku i splitsku. Istočni i središnji dio Hrvatske je nizinski, dok je zapadni dio brdsko-planinski. Najviši vrh je Dinara, u Južnoj Hrvatskoj, visine 1831 m. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja s bogatim i raznovrsnim šumskim fondom koji prekriva 37 % ukupnog teritorija. Hrvatski dio obale jadranskog mora u dužini od 783 km pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok. Hrvatska ima 8 nacionalnih parkova (Brijuni, Kornati, Krka, Plitvička jezera, Paklenica, Mljet, Risnjak i Sjeverni Velebit) i 11 parkova prirode (Kopački rit, Papuk, Lonjsko polje, Velebit, Učka, Medvednica, Telašćica, Žumberak – Samoborsko gorje, Vransko jezero, Biokovo i Lastovsko otočje).

Pored glavnog grada Zagreba i većih gradova Splita, Rijeke i Osijeka, Hrvatska ima još 123 manja grada.

Hrvatska ima zahtjevni obrazovni sustav te sveučilišnu razinu u prirodnim i tehničkim znanostima, koja odgovara međunarodnim standardima. Sveučilišta se nalaze u sedam najvećih hrvatskih gradova: Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Zadar i Zagreb. Najveće je i najstarije među njima zagrebačko sveučilište, osnovano 1669. godine. Posljednjih godina na hrvatskim sveučilištima je upisano oko 80.000 studenata. Jedan od najvažnijih svjedoka kulture hrvatskog naroda je Matica Hrvatska koja djeluje od 1861. godine i veliki je nakladnik knjiga i časopisa u Hrvatskoj. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) potiče i organizira znanstveni rad, objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva te daje prijedloge i mišljenja za unapređivanje znanosti i umjetnosti na područjima koja su od osobite važnosti za Republiku Hrvatsku. U Hrvatskoj su djelovala tri dobitnika Nobelove nagrade (Lavoslav Ružička, Ivo Andrić, Vladimir Prelog), a Nikola Tesla je također rođen u Hrvatskoj. Od mnogih izuma koji pripadaju hrvatskom nasljeđu ističemo penkalu i kravatu.

Hrvatska je sa svojim sportskim kapacitetima bila uzoran domaćin međunarodnim sportskim priredbama (Univerzijada 1987., Europsko atletsko prvenstvo 1990., 2. svjetske vojne igre 1999., Svjetsko rukometno prvenstvo 2009. itd.) Hrvatska postiže izvanredne rezultate u tenisu, skijanju, atletici, rukometu, vaterpolu i nekim drugim sportskim disciplinama.

Službeni jezik u Republici Hrvatskoj je hrvatski jezik, koji ima tri narječja: kajkavsko, čakavsko i, najrasprostranjenije, štokavsko. Najstariji hrvatski zapisi potječu iz 11. stoljeća, kada je službeni jezik svih Slavena bio staroslavenski (starocrkvenoslavenski) jezik. Hrvatski je jedini među europskim jezicima zapisivan trima različitim pismima: uglatom glagoljicom (od 9. stoljeća), zapadnom ćirilicom (od 12. stoljeća) i latinicom (od 14. stoljeća). S vremenom je najvažnije pismo postalo latinica, no još u 19. stoljeću nalazimo zapise pisane glagoljicom.